U ovoj školskoj godini sve odgojno- obrzovne ustanove pripremaju i realiziraju aktivnosti usmjerene na Sigurnost, zaštitu i dobrobit u školama a kroz program „Promocije i zaštite mentalnog zdravlja u školi“.Jedna od aktivnosti planirana programom je i realizacija edukativnih radionica i predavanja, a u saradnji sa institucijama iz zajedniceTako je dana, 18.11.2024. godine realizirano predavanje za nastavno osoblje na temu: „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“ i „Usvajanje proaktivnih strategija suočavanja sa stresom“, Zatim, za naše učenike (ukupno 5 odjeljenja i Vijeće učenika) realizirane su radionice na temu:

• – VII-1 „Mentalno zdravlje“
• – VIII-2, VIII-3 „Ispitna anksioznost“
• – V-1 „Suradničko učenje“ i
• – Vijeće učenika i predsjednici razreda na temu: „Mentalno zdravlje“.
• Ciljevi programa:
• • Program ima za cilj poboljšanje psihofizičkog zdravlja učenika a što utječe na postizanje boljih akademskih ishoda i osjećaja pripadanja grupi.
• • Program omogućava obuhvat većeg broja djece/učenika i prosvjetnih radnika.
• • Program može prevenirati pojavu različitih mentalnih poteškoća, povećati znanje i pismenost.
• • Program može doprinijeti smanjenju nastavničkog stresa, a to će povećati motivaciju nastavnika za rad sa učenicima.
• • Program može doprinijeti ranom otkrivanju poteškoća u funkcioniranju na mentalnom planu, te osigurati dobijanje adekvatne i pravovremene podrške. Za realizaciju ovih poučnih i zanimljivih aktivnosti su bile zadužene psihologinja Merima Bradarić Srna i pedagog Melika Fočo iz Udruženja „Menssana“ iz Sarajeva i kojima se ovom prilikom želimo zahvaliti za saradnju i podršku. Nadamo se i nastavku saradnje u budućnosti.

U petak, 15.11.2024. godine, trećim pohodom na Bjelašnicu, završena je škola planinarstva za učenike sedmih razreda naše škole. Naši učenici su uživali u ljepotama planine Bjelašnice, druženju sa vršnjacima, učeći u autentičnom okruženju, ne samo kako biti dobar i aktivan planinar, nego i kako biti dobar i savjestan građanin. Temperature su bile niske, ali ugodne za penjanje do Kuće spasa, mali predah za užinu, te povratak nazad u Babin do.

​„Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje potencijale koje će moći razviti tek ako se osjeća prihvaćeno i voljeno takvo kakvo jest.“
Svi smo jedinstveni. Svaka osoba može u sebi pronaći osobinu po kojoj se razlikuje od drugih. Međutim, koliko smo različiti toliko smo i ponekad slični. Često se događa da upravo ono što zamjeramo drugima, možemo pronaći i kod sebe. Zato je važno poštivanje različitosti ili tolerancija.

Tolerancija (grč. tolerare što znači podnositi) se odnosi na  uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Biti tolerantan znači biti osviješten o različitosti u odnosu na nas same i prihvaćanje toga u svakodnevnom životu.

S obzirom na to da tolerantan odnos pogoduje preživljavanju obje jedinke, smatra se da ljudska vrsta ima ugrađenu dispoziciju za tolerantno i netolerantno ponašanje.Niko se ne rađa kao tolerantan ili netolerantan.

Ono što je ohrabrujuće jest činjenica da se tolerancija uči.

Razvoju tolerancije doprinose empatija, moralne vrijednosti, razlikovanje dobrog od lošeg, poznavanje temeljnih ljudskih prava i sličnosti koje postoje među svim ljudima, a odmažu predrasude (negativni stavovi prema članovima neke skupine kojoj pojedinac osobno ne pripada) i stereotipi (neopravdana uvjerenja o nekoj osobi ili skupini ljudi). Zbog toga, da bi mogli biti tolerantni, moramo preispitati svoje predrasude i stavove.

Zašto je potrebno učiti o toleranciji?
Odgoj i porodica najvažniji su činioci u procesu odrastanja. U porodici od malih nogu učimo društvene vrijednosti, norme, stavove o sebi i drugima te o društvu općenito pa shodno tome odgoj za nenasilje i toleranciju treba započeti već od prvog dana života. Ne/tolerantno ponašanje može se podjednako lako i brzo usvojiti. Djeca već sa dvije i tri godine postavljaju roditeljima i važnim ljudima u okolini raznorazna pitanja. Ako su odgovori na ta pitanja odraz njihovih predrasuda, djeca će već u predškolskoj fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. S polaskom u osnovnu školu djeca će se početi identificirati s grupom kojoj su slična, a razviti će predrasude prema onoj kojoj n pripadaju. Istovremeno će od roditelja, susjeda, iz medija i drugih izvora usvojiti daljnje predrasude prema primjerice članovima druge nacionalne ili vjerske zajednice, spolne orijentacije i slično.

Predrasude i stereotipi prisutni su svugdje oko nas i vrlo lako možemo doći do njih. No, predrasude nam otežavaju promatranje osobe kao pojedinca, kroz njih osobu promatramo kao člana skupine o kojoj imamo negativno mišljenje.

Predrasude su štetne za djecu jer stvaraju lažan osjećaj premoći koji vodi ka neuspjehu i razočaranju u sebe, dovode do straha i izbjegavanja pripadnika drugih skupina. S druge strane kod diskriminirane djece javlja se osjećaj manje vrijednosti I socijalne odbačenosti. Sukobi nastaju kad imamo različite potrebe i interese. Oni mogu biti pozitivni i negativni, zavisno kako iz njih izađemo. Sukob je i prilika za učenje. Kroz pozitivan sukob možemo upoznati drugu osobu, njezine potrebe i interese, ali i naučiti vještine rješavanja sukoba. Važno je svakoj osobi dati priliku da iskaže svoje potrebe. Pozitivnom komunikacijom i međusobnim uvažavanjem obje strane osjećat će se bolje i izbjeći ćemo negativne emocije koje nastaju pod utjecajem predrasuda.

U razvijenim i civilizovanim društvima toleriše se i cijeni različitost među ljudima. Tolerancija prema različitostima podrazumijeva prihvaćanje drugih takvih kakvi jesu, zajedno  sa svim njihovim manama i vrlinama. Ako društvo teži takvim oblicima ponašanja i njegovanju vrednota, onda je važno poučavati djecu od najranije dobi. Kao odgovor na pitanje na koji je način moguće osobu potaknuti na međusobno poštivanje različitosti i saradnju, često se spominju odgoj i edukacija kojom će se razvijati vještina tolerancije i stvarnog uvažavanja tuđih mišljenja i ponašanja. To znači da djeca prihvaćanje različitosti trebaju ugraditi u vlastiti sistem vrijednosti kako bi kasnije mogli i uvažavati, a ne samo podnositi druge ljude. Prvi učitelj tolerancije je porodica. Tolerancija se uči najčešće po modelu – dakle gledajući nekog drugoga tko ima razvijene tolerantne oblike i obrasce ponašanja djeca će ih usvojiti. Međutim, porodica nije jedini učitelj. Sve strukture društva trebale bi se uključiti u odgoj za tolerancijeu kako se uključuju u ostala područja odgoja.
 Tolerantno odnosno netolerantno ponašanje možemo izražavati na različite načine. Ljudi sa snažnim predrasudama izbjegavaju doći u kontakt s predmetom svoje osude, što, naravno, onemogućuje usvajanje novih informacija koje bi mogle ublažiti ili promijeniti predrasude. Netolerancija se izražava vrijeđanjem, izrugivanjem, omalovažavanjem, nasiljem, hladnim tonom glasa, pa i šutnjom. Tolerancija, u drugu ruku, podrazumijeva ljubazan ton glasa, smiješak, pohvale i izražavanje interesa.

Tolerantan čovjek tako dobiva slobodu. Neopterećen razmišljanjem o onima koje toleriše i negativnim emocijama koje bi oni u njemu mogli izazvati, slobodan je od mržnje, prezira i nesnošljivosti. Najčešće smo tolerantni prema onima koji su nam slični, dok kod osoba koje su drugačije od nas dolazi do smanjene tolerancije. Ljudi koji razmišljaju i ponašaju se drugačije, plaše nas jer nismo u stanju predvidjeti njihove reakcije i ne znamo kako bi se prema njima ophodili.

 Strah rađa odbojnost, netrpeljivost i neprijateljstvo.

Upoznajući druge ljude, razumijevajući drugačije vrednovanje stvarnosti postajemo bogatiji. Mi na taj način bolje razumijemo do tada nam strana ponašanja no, također, bolje razumijemo i sebe. Prihvaćanje i razumijevanje različitosti temelj je kvalitetnije komunikacije i života cijele društvene zajednice. Bogatstvo života nalazi se u toj različitosti. Razmišljajući o toleranciji trebamo se svi mi zapitati koliko smo tolreantni i koliko iskazujemo poštovanje prema različitostima oko sebe. Istraživanja su pokazala da smo u jednom danu svjesni sebe i svoje okoline u prosjeku 2 do 3 minute. Ostala ponašanja posljedica su onoga što smo naučili. U skladu s tim na naša ponašanja lako može djelovati ponašanje drugih.

Zato trebamo ulagati u sebe i ne dozvolit da se prepustimo agresivnom ponašanju, ako možemo iskazivati tolerantno i prosocijalno ponašanje. Zavirimo u sebe, svoje potrebe i interese. 

I volimo i poštujmo druge baš takvim kakvi jesu.

                                                                                 Stručna služba škole

U četvrtak, 14.11. 2024. godine, u prostorijama škole sa učenicima VII razreda realizirana je radionica pod nazivom “Istraživanje emocija” kao jedna od aktivnosti iz “Program vršnjačke podrške – peersupport” i „Preventivnog programa unapređenja i zaštite mentalnog zdravlja u školskoj zajednici“.

Radionica je imala za cilj pomoći učenicima da prepoznaju, kategotišu i nauče nazive emocija, te da povežu događaje u svom životu i emocije koje ih prate. Kroz aktivnosti i vježbe naglašeno je da je doživljavanje emocija normalno i da mogu naučiti učinkovite i bezbjedne načine upravljanja emocijama i njihovim izražavanjem. Uz podršku stručne službe škole, radionicu su realizirale učenice iz Vijeća učenika Hana Čenanović i Ilhana Kereš, kojima se ovim putem zahvaljujemo.

U skladu s Godišnjim programom rada škole, u srijedu, 6. novembra 2024. godine, održana je edukacija članova Nastavničkog ijeća i Vijeća roditelja s fokusom na prevenciju korupcije, zaštitu integriteta i promociju javnog interesa, pod vodstvom edukatora Nermina Kadribašića. Tokom edukacije Kadribašić je, koristeći primjere iz prakse, uključujući slučajeve lažnih dojava o bombama, objasnio kako takva djela utiču na pojedinca i društvo u cjelini, s posebnim naglaskom na pravne posljedice.

Cilj edukacije bio je jačanje kompetencija roditelja u praćenju ponašanja djece, naročito u digitalnom okruženju, te podizanje svijesti o značaju integriteta u svim institucijama.

Učenici, članovi Historijske sekcije i Učenički radio imali su priliku posjetiti kulturno- historijske spomenike Ilidže.Nastavnica historije Jasminka Lizde pripremila je historijski čas i provela ih je kroz četiri epohe naše historije.

Dana 01.11.2024.g. smo imali jedan divan susret s Medhom, Hannah i Bellom, koji dolaze iz St. Louisa, New Yorka i Floride, a učesnici su programa “YES Abroad Programme” i American Councils. Mnogo smo sretni što smo i ove godine imali priliku ugostiti učenike sa razmjene iz SAD-a, te smo zahvalni što su podijelili svoje priče s nama. Vidjeli smo kako izgleda prosječan školski dan u SAD-u, a i saznali zanimljivost da je St. Louis drugi grad u svijetu po broju Bošnjaka nakon Bosne i Hercegovine.

Radujemo se našem sljedećem susretu i učenju više o američkoj kulturi, ljudima, jeziku, a najvažnije, upoznavanju novih prijatelja.

Dana 05.11.2024. su učenici sedmih razreda naše škole Ali Suljević, Evan Lisica i Arman Alavać, učestvovali na XXVI općinskom takmičenju “Misli mine”. Takmičenje se ove godine održalo u Prvoj osnovnoj školi, a učenici su svoje znanje pokazali kroz zadatke pitanja i odgovora, slagalice i anagrame.
Znanje o minama u Bosni i Hercegovini je ključno zbog velike zagađenosti minsko-eksplozivnim sredstvima nakon rata. Edukacija pomaže u prepoznavanju opasnih područja, smanjuje rizik od nesreća i spašava živote. Osim toga, podiže svijest među mladima, podržava proces razminiranja i omogućava sigurno korištenje zemlje, čime doprinosi sigurnosti i ekonomskom razvoju zajednica.
Čestitamo učenicima na učešću!

Tokom posljednja dva mjeseca, naša škola aktivno radi na projektu “Butmirska kultura”, koji je podržan od strane Općine Ilidža, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Zemaljskog muzeja i Srednje tehničke škole grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije. Ovaj projekt ima za cilj očuvanje kulturne baštine i razvoj identiteta, a rezultati našeg truda bit će predstavljeni 20. novembra 2024. godine.

U okviru priprema, učenici su uključeni u različite aktivnosti koje obuhvatajuistraživanje i kreativne radionice. Učestvuju u izradi izložbenih radova, rekonstrukciji arheoloških iskopina, te rade na pripremi panel-diskusije “Neolit u Butmiru”. Učenici također rade na projektu fotografija pod nazivom “Butmir, naše nasljeđe i identitet”, gdje su kroz fotografiju istraživali i prikazivali bogatu kulturnu baštinu našeg kraja.

Menadžerica projekta, direktorica Edisa Radončić, i nastavnica Sanela Alajbegović, koordinatorica projekta, naglasile su izuzetnu zainteresiranost učenika i timski duh koji jerezultirao fascinantnim istraživačkim radovima. Svi učesnici projekta pokazuju izuzetnu motivaciju i entuzijazam, a rezultati njihovog rada već su vidljivi kroz zanimljive i edukativne sadržaje koji će biti predstavljeni na završnoj manifestaciji.

Zahvaljujemo se svim sufinansijerima i partnerima koji su prepoznali vrijednosti ovog projekta i omogućili njegovu realizaciju. Radujemo se što ćemo 20. novembra zajedno s našim učenicima proslaviti ljubav prema našoj domovini i njenoj kulturnoj baštini. Pridružite nam se i budite dio ovog posebnog događaja!

Učenici IX razreda naše škole su u četvrtak, 31.10.2024., u pratnji nastavnika, posjetili retrospektivnu izložbu “Naša baština” u Muzeju Sarajeva, smještenu u Gazi Husrev-begovom Hanikahu. Ova izložba sadrži 140 eksponata iz deset muzejskih zbirki, pružajući učenicima jedinstvenu priliku da istraže bogatstvo kulturnog naslijeđa koje Muzej posjeduje i brižljivo čuva. Posjeta je bila uspješna, a učenici su s oduševljenjem učili o našoj kulturnoj baštini.

S ponosom dijelimo slike posjete i radujemo se budućim vannastavnim aktivnostima u okviru nastave likovne kulture!